DPO On Demand | Hrvatska

Konvencija 108 - sestrica GDPR

Konvencija 108 pionir u regulativi zaštite osobnih podatak

Vijeće Europe

Ovo će tijelo moći u svibnju ove godine proslaviti 70. obljetnicu. Iako ovo društvo može biti ponosno na svoje godine, pridaje mu se vrlo ograničena pažnja. Čak i u profesionalnim krugovima, svodi se na Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i praksu Suda za ljudska prava. I kada se u medijima pojavljuje, onda je u pitanju reforma ili korupcijski skandal.

Pionir u zaštiti osobnih podataka

Takav stav nije opravdan, pogotovo kada se dotaknemo zaštite podataka.

Budući je Vijeće Europe, u svjetlu rastućih opasnosti koje su proizlazile iz sve veće automatizirane obrade osobnih podataka, usvojila prvi sporazum među vladama u području zaštite podataka i to ranih 80-ih godina prošlog stoljeća.

U to vrijeme jedio OECD, čije smjernice o zaštiti podataka i prekograničnom protoku osobnih podataka usvojene 1980. godine, samo savjetodavne, a Hessian zakonodavac, čiji je zakon o zaštiti podataka iz 1970. godine u suštini samo državna uprava imala na umu.

Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka (što je službeni naziv, ali je poznata pod nazivom Konvencija 108 ili Konvencija o zaštiti podataka) stupila je na snagu 01. listopada 1985. Među prvim potpisnicama bile su Švedska, Španjolska i Norveška. Hrvatska je potpisala istu 05. lipnja 2003. godine u Strasbourgu.

Konvencija je formulirala jasne principe koji su i danas primjenjivi:

Zabrana nezakonite ili nedozvoljene obrade podataka (članak 5/a),

Namjenska i proporcionalna obrada (članak 5/b i c),

Kvaliteta podataka i anonimizacija (članak 5/d i e).

Usvajanjem dodatnog protokola 2001. godine, države koje su ratificirale isti su se obvezale kako će stvoriti nezavisno nacionalno nadzorno tijelo i omogućiti prijenos podataka u treće zemlje samo ako imaju odgovarajuću razinu zaštite. Godine 2010. Vijeće ministara Vijeća Europe dodalo je konvenciji preporuku o profiliranju i zaštiti podataka, a 2015. dodane su preporuke koje su se ticale slobodnog prekograničnog protoka podataka putem interneta.

Da skratimo priču

Vijeće Europe je pionir u području regulative zaštite podataka i to u više aspekata. S jedne strane sve je veći broj zemalja koje ratificiraju Konvenciju 108 (2016. Mauritanija, 2018. Meksiko i Cobo Verde) te se ulaže sve više napora od 2012. kako bi se sami tekst modernizirao. Stoga važnost ovoga tijela ne blijedi, već suprotno raste.

Tiče li nas se to?

Budući da u danas nikad povezanijem svijetu ekonomski i miroljubivi odnosi uključuju razmjenu raznih resursa – roba, usluga, radne snage itd. To uključuje i razmjenu podatak (a podaci su „nova nafta“). Međutim, razmjena podataka je moguća samo postoji određeni minimum standarda zaštite podataka van Europske unije te upravo radi toga do izražaja dolazi međunarodni pravni instrument – Konvencija 108. Iako nije izravno primjenjiv kao što je GDPR i standardi koji su nešto niži, dobio je značajan utjecaj preko oceana i stoga ima potencijal za daljnji globalni razvoj regulative u području zaštite podataka.

Konvencija br. 108 – mali, ali moćan instrument!

Izvor: DatenSchutz